Radne dozvole za strance: brojne izmjene za poslodavce u 2025. godini
Nova godina donosi nove izazove za poslodavce u 2025. godini. Područje radnih dozvola dodatno se regulira, a iako izmjena zakona donosi i neke mogućnosti, pred poduzetnike se stavljaju i obveze koje će za mnoge biti zahtjevne za ispunjenje.
Najveći izazovi očituju se u vidu financijske održivosti kroz potencijalni povratak radnika, uvođenja zadužnice za poslodavce i promjene omjera domaćih radnika i stranaca u tvrtkama.
Radne dozvole u 2024. godini
Prije nego što krenemo s novostima oko zakonskih promjena u 2025. godini, evo par statistika vezano za izdane radne dozvole u 2024. godini. Najveći broj radnih dozvola lani do kraja prosinca izdan državljanima BiH, Nepala, Srbije i Indije.
Hrvatska je lani do kraja prosinca izdala rekordnih 206.529 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, čime smo prvi put otkako su 2021. godine ukinute kvote za uvoz radne snage prešli brojku od 200 tisuća izdanih radnih dozvola.
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je i 2024., kao i prijašnjih godina, najviše radnih dozvola izdano u graditeljstvu (75.071) te turizmu i ugostiteljstvu (56.228).
2025. donosi brojne izmjene za radne dozvole
Kao što možemo vidjeti iz podataka, radne dozvole svake godine sve su više aktualne za naše poslodavce. Stoga će izmjene Zakona o strancima, koji stupa na snagu s početkom godine, utjecati na veliki broj poduzetnika.
Zakonodavac je za 2025. godinu donio nova pravila za radne dozvole s ciljem osiguravanja pravednijeg i transparentnijeg tržišta rada.
Cilj je regulirati tržište rada i osigurati poštene uvjete za sve sudionike. Poslodavci će biti suočeni s dodatnim izazovima, ali i mogućnostima za zapošljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja. Ovi propisi također štite strane radnike od raznih zloupotreba i osiguravaju im zakonit boravak u našoj zemlji.
Izmjene zakona o strancima
Zakon o strancima (NN 133/20, 114/22 i 151/22) stupio je na snagu 1. siječnja 2021. godine i regulira uvjete ulaska, boravka i rada državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj.
Upravo njegove izmjene od 01.01.2025. donose brojne promjene za poslodavce koje žele angažirati radnike iz trećih zemalja u Hrvatskoj. U nastavku pročitajte promjene za radne dozvole po različitim područjima.
Boravak državljana trećih zemalja u Hrvatskoj
U okviru šengenske međuvladine suradnje uspostavljena su detaljna pravila o ulascima državljana trećih zemalja i njihovu boravku,
– na kratkotrajnom boravku mogu boraviti (do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana) s tim da se 90 dana boravka može iskoristiti jednokratno ili višekratno. U boravak do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, računa se boravak na teritoriju bilo koje od država članica šengenskog prostora,
– na privremenom boravku (do jedne godine)
– dugotrajnom boravištu (neograničeno)
– stalnom boravku (neograničeno)
za njih se uvodi fleksibilniji model zapošljavanja koji može brzo i adekvatno odgovoriti potrebi tržišta rada.
Plava karta
Plavu kartu mogu dobiti osobe koje nemaju obrazovne kvalifikacije, ali imaju stručne vještine i to isključivo u IT sektoru, s radnim iskustvom od najmanje tri godine i rokom važenja do četiri godine.
U Hrvatskoj je EU plava karta regulirana Zakonom o strancima i Pravilnikom o boravku i radu visokokvalificiranih državljana trećih država. Status je privremeni boravak. Nositelj plave karte mora imati mjesečno jednu i pol prosječnu bruto plaću u hrvatskoj.
Trajanje radnih dozvola
Radne dozvole za radnike trećih zemalja poslodavac je mogao ranijih godina zaključno sa krajem 2024 godine, ishoditi na period važenja do jedne godine a od 1. siječnja. 2025 godine, radne dozvole će se odobravati na rok do tri godine kao biometrijska isprava.
Deficitarna zanimanja
Kod apliciranja zahtjeva za radne dozvole kod HZZ od strane poslodavaca, radnici će morati dokazati kompetencije i za deficitarna zanimanja, što dosad nije bila obveza ali je bila praksa da radnici nisu raspolagali sa odgovarajućim znanjem i vještinom na radnom mjestu za koje je poslodavac ishodio radnu dozvolu.
To je za poslodavce bilo štetno jer su ostajali bez radne snage unutar ugovorenih poslova, bilo je i onih koji su zbog takve radne snage plaćali penalizaciju po ugovoru naručitelja posla pogotovo u graditeljskoj djelatnosti. U ugostiteljskoj djelatnosti poslodavci su također imali bitne poteškoće u jeku turističke sezone. Zakonskom izmjenom radnici će morati dostaviti poslodavcu dokaz/potvrdu o prethodno stečenom radnom iskustvu i/ili dokaz o završenom obrazovanju.
Dodatan rad
Strani radnici će od 1. siječnja 2025 godine moći raditi dodatno i za drugog poslodavca a nakon godine dana rada u Hrvatskoj moći će promijeniti poslodavca za rad na istom radnom mjestu za koje su dobili radnu dozvolu, bez ishođenja nove.
Naknada za nezaposlene
Nakon isteka ugovora o radu mogu se prijaviti na HZZ i primati novčanu naknadu za nezaposlene do 60 dana, nakon ovog roka ako ne nađu novi posao gube radnu dozvolu.
Omjer zaposlenih
Poslodavci koji žele zaposliti stranog radnika kod ne deficitarnih zanimanja morati će imati omjer već zaposlenih domaćih radnika 16% u odnosu na strane radnike. Taj postotak kod deficitarnih zanimanja iznosi 8%.
Poslodavci su morali ranijih godina zaključno sa 31.12.2024. godine, ispunjavati jedan od uvjeta Zakona o strancima; jedna osoba sa državljanstvom bilo koje članice EU mora biti u radnom odnosu 6 mjeseci na puno i neodređeno radno vrijeme. Od 01.01.2025. godine je uvjet produžen na 12 mjeseci na puno i neodređeno radno vrijeme.
Promet na mjesečnoj razini
Poslodavac mora u zadnjih 6 mjeseci poslovanja ostvarivati promet na mjesečnoj razini od 10.000,00 eura pravne osobe, a 15.000,00 fizičke osobe.
Uvođenje zadužnice
Poslodavci će morati dati jamstvo (zadužnicu) državi za svakog radnika državljanina treće zemlje za slučaj da je radnik odustao od ugovornih obveza da nije započeo sa radom prema ugovoru ili je radnik otkazao ugovor bez krivnje naravno poslodavca u iznosu jedne prosječne mjesečne bruto plaće.
Sredstva će radnik koristiti za troškove povratka u matičnu državu, prethodno je taj trošak išao na teret države.
Uvođenjem zadužnice poslodavcima želi se spriječiti nelojalna konkurencija te osigurati da se državljani trećih zemalja ne zateknu u neizvjesnim situacijama ili nezakonitom boravku u Hrvatskoj.
Kaznena djela poslodavca
Poslodavac koji je pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja te područja opće sigurnosti ili ima dugovanja prema državi neće moći zaposliti državljane trećih zemalja.
Dobivanje hrvatskog državljanstva
Strani radnici nakon dugotrajnog boravka u trajanju pet godina neprekidno u RH moći će imati status hrvatskog državljanina kao i njihovi članovi obitelji nakon 4 godine boravka u Hrvatskoj.
Pomoć oko radnih dozvola
U procesu zapošljavanja stranih radnika, SAS knjigovodstvo pruža kompletnu uslugu, od samog početka i savjetovanja, pripreme dokumentacije pa sve do konačnog dobivanja radne dozvole. Kroz 10-ak godina pomoglo je u rješavanju stotine radnih dozvola za domaće i inozemne tvrtke iz građevinarstva, turizma i ugostiteljstva…
Pogledajte više na linku ili im se javite direktno za pomoć oko radnih dozvola na +385 91 576 23 62 ili sas.knjigovodstvo@gmail.com.